Američki plan za Gazu pod znakom pitanja: Evropa razmatra povlačenje iz koordinacijskog centra

Civilno-vojni koordinacijski centar (CMCC) uspostavljen je u južnom Izraelu u oktobru u okviru plana predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi. Njegov zadatak bio je nadzor primirja između Izraela i Hamasa, olakšavanje ulaska humanitarne pomoći te razvoj postratnih politika za palestinsku teritoriju.

Desetine zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate, poslale su osoblje - među njima vojne planere i obavještajne zvaničnike - u taj centar, nastojeći utjecati na rasprave o budućnosti Gaze.

Međutim, osam stranih diplomata reklo je Reutersu da se zvaničnici nekih evropskih zemalja nisu vratili u CMCC, koji se nalazi u blizini granice s Gazom, još od božićnih i novogodišnjih praznika. Nekoliko država dovodi u pitanje svrhu samog centra, a jedan zapadni diplomata opisao ga je kao "bez pravca".

"Svi misle da je to katastrofa, ali nema alternative", rekao je drugi zapadni diplomata.

Ovo evropsko preispitivanje, o kojem se ranije nije izvještavalo, najnoviji je znak nelagode među saveznicima Washingtona dok Trump vodi nekonvencionalnu vanjsku politiku prema Gazi, Grenlandu i Venecueli.

Neke evropske vlade sada razmatraju da li da smanje svoje prisustvo u CMCC-u ili čak da u potpunosti prestanu slati osoblje, rekli su diplomati, koji nisu željeli navesti o kojim se državama radi.

Bijela kuća i američki State Department nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

"Odbor za mir"

CMCC-om rukovodi američki general, a u njemu su prisutni i američki i izraelski vojni pripadnici. Njegovo osnivanje bilo je ključni element prve faze Trumpovog plana primirja, koji je uzdrman ponovljenim izraelskim zračnim napadima u Gazi, za koje Izrael tvrdi da su bili usmjereni protiv pokušaja Hamasa da izvede napade.

Dok Trump nastavlja s narednom fazom svog plana, uključujući uspostavu "Odbora za mir" koji bi nadzirao politiku prema Gazi, nejasno je hoće li CMCC zadržati bilo kakav utjecaj na oblikovanje politike ili raspodjelu pomoći.

Diplomati su rekli da također nije poznato kako bi CMCC funkcionirao u saradnji s tijelima Odbora za mir fokusiranim na Gazu, uključujući njegov odbor palestinskih tehnokrata.

Washington je prošle sedmice objavio da je Trumpov plan prešao u drugu fazu, koja bi uključivala demilitarizaciju i obnovu. Međutim, nije bilo govora o daljnjem povlačenju izraelskih snaga, osim djelimičnog povlačenja nakon kojeg je 53 posto Gaze i dalje pod izraelskom kontrolom.

Reuters je u novembru izvijestio da su američki partneri zabrinuti da bi Gaza mogla biti faktički podijeljena, jer su napori da se Trumpov plan proširi izvan primirja zapeli.

U najavi druge faze Trumpovog plana nije bilo ni spomena očekivanog raspoređivanja multinacionalnih stabilizacijskih snaga u enklavi.

Granica Gaze s Egiptom još uvijek nije ponovo otvorena, iako je to trebalo biti učinjeno tokom prve faze plana koja je stupila na snagu u oktobru, usljed ponovljenih izraelskih prigovora.

Diplomati su rekli da nije došlo do značajnog povećanja humanitarne pomoći koja ulazi u Gazu od stupanja primirja na snagu, što je u suprotnosti s tvrdnjama Bijele kuće, uprkos široko rasprostranjenom beskućništvu i pothranjenosti.

Prema njihovim riječima, mnogi kamioni koji ulaze u Gazu zapravo prevoze komercijalnu robu, dok Izrael i dalje efektivno kontroliše politiku pomoći za Gazu, iako je američki vođeni CMCC zadužen za povećanje isporuka humanitarne pomoći.

Izrael zabranjuje ili ograničava ulazak određenih potrepština u Gazu uz obrazloženje da se radi o "dvojnoj namjeni", odnosno da bi se mogle koristiti u vojne i humanitarne svrhe. Diplomati su rekli da Izrael do sada nije napravio nikakve ustupke po pitanju tih artikala, među kojima su i metalni stubovi za šatore namijenjene većinski raseljenom stanovništvu.

Izrael brani politiku pristupa

Zvaničnik COGAT-a, izraelske vladine agencije koja koordinira civilnu politiku u Gazi, rekao je da je 45 posto svih kamiona koji su ušli u Gazu od oktobarskog primirja bilo komercijalne prirode, te da su prevozili hranu i druge svakodnevne potrepštine.

Prema njegovim riječima, humanitarni kamioni imaju prioritet, a komercijalne isporuke dopunjuju napore pružanja pomoći. Ukoliko bi bilo dostupno više humanitarnih kamiona, bilo bi im dozvoljeno da uđu u Gazu, rekao je zvaničnik.

Zvaničnik COGAT-a priznao je da Izrael i dalje ograničava artikle dvojne namjene, ali je naveo da se traže alternative, poput drvenih stubova za šatore.

Osim humanitarne pomoći, osam diplomata navelo je da je osoblje CMCC-a izradilo niz "bijelih knjiga" o Gazi, na teme poput obnove i upravljanja, ali da nije jasno hoće li one biti provedene.

Malo je vjerovatno da će zemlje formalno napustiti CMCC, dijelom zbog straha da bi to moglo izazvati nezadovoljstvo Trumpa, ali i zbog želje da zadrže mogućnost pojačanog angažmana ukoliko centar dobije na značaju, rekli su diplomati.

Također postoji zabrinutost da bi povlačenje iz CMCC-a moglo Izraelu dati veći utjecaj nad politikama za poslijeratnu Gazu. U CMCC-u nema Palestinaca, a evropsko prisustvo moglo bi pomoći da se veći naglasak stavi na palestinske interese, naveli su diplomati.

Trumpov mirovni plan u 20 tačaka ne sadrži vremenski okvir niti mehanizam provedbe, a od početka primirja u oktobru u borbama je ubijeno više od 460 Palestinaca i tri izraelska vojnika.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad